Odjeli i zbirke
Etnografski odjel
Godine 1955. u Upisnu knjigu Etnografskog odjela upisan je prvi predmet koji je nabavljen za potrebe Etnografskog odjela: Odijelo žensko za djevojku ili snašu iz Rečice, kupljeno od Rade Lukinića za tadašnjih 12 000 dinara. Otad je prikupljeno više od 3500 predmeta razne namjene koji su podijeljeni u devet zbirki: Zbirka braće Seljan, Zbirka drvodjelstva, Zbirka kožarstva i obućarstva, Zbirka lončarstva, Zbirka metalnih predmeta, Zbirka nakita, Zbirka pletarstva i Zbirka tekstilnog rukotvorstva. Nažalost, velik dio predmeta nepovratno je uništen za vrijeme Domovinskog rata tako da danas u zbirkama čuvamo nešto više od 2600 predmeta.
Predmeti koje čine etnološke zbirke vrlo su široke upotrebe, porijekla, materijala i starosti. Većinu predmeta izrađivali su sami seljaci u svojim domovina, a tek je manji dio predmeta nastao u obrtničkim radnjama ili industrijskim pogonima. Najstariji predmeti datiraju u drugu polovicu 19. stoljeća i početak 20. stoljeća, no u zbirkama se čuvaju i predmeti nastali krajem 20. ili početkom 21. stoljeća koje su izradili posljednji meštri svoga zanata. Sačuvani predmeti većinom su prikupljeni u selima s današnjeg područja Karlovačke županije, ali i šire, s područja Žumberka, Donje Kupčine, Jastrebarskog i Like (Kaluđerovac). U kulturno-povijesnom pogledu tipični su za prostor među velikim geografskim arealima gdje se dodiruju i međusobno prožimaju značajke dinarskog, panonskog, jadranskog, istočno-alpskog kulturnog areala.
Većina je predmeta rukom rađena. Rađeni su jedan po jedan, što im daje i dodatnu vrijednost jer su unikati, ne postoje dva identična predmeta. Svjedoče o maštovitosti i kreativnosti našeg seoskog čovjeka. Korištene su stare, čak i pretpovijesne tehnike izrade (poput tehnike spiralnih strukova koja svoje korijene vuče u brončano doba, njome su izrađeni neki predmeti iz Zbirke pletarstva) koje su se u obiteljima prenosile s koljena na koljeno, a danas su izumrli ili su na rubu izumiranja. Zato se svi ovi predmeti ubrajaju u vrijednu kulturnu baštinu koja svjedoči o našoj prošlosti, našem porijeklu, nekadašnjem načinu života, estetskim i moralnim vrijednostima, promjenama koje su se događale u društvu te o utjecaju grada i gradskih običaja na selo i seoske običaje.
O predmetima u zbirkama kroz prošlost brinulo se tek nekoliko kustosa. To su bili Aleksandra Muraj, Stjepan Janjić, Libuše Kašpar, Dražen Nožinić i Jana Mihalić, a od 2015. godine o zbirkama se brine Nikolina Belančić Arki.
Nikolina Belančić Arki, kustosica Etnografskog odjela
tel: 047 412 381 (26)
e-mail: nikolina.belancic-arki@mgk.hr
Zbirka braće Seljan dokumentira važnost istraživačkog rada Karlovčana u dalekim, izvaneuropskim zemljama te njihov interes za kulture naroda u čijem su okruženju boravili, pri čemu uključuje Karlovac u svjetska kulturna zbivanja. Zbirku čini dvadesetak predmeta iz ostavštine Mirka i Steve Seljana te Janka Mikića, poznatih i priznatih karlovačkih istraživača. U zbirci su predmeti poput oružja južnoameričkih urođenika, geografskih karata, plakata, knjiga, glazbenih instrumenata te drvenih skulptura i maski.
Zemljopisna karta Itinerario de viaye al Guayra, 1905.
Veliki bubanj iz Kenije, 1. polovica 20. stoljeća
Skulptura žene s četiri lica, 1. polovica 20. stoljeća
Drvodjelstvo je jedna od osnovnih grana tradicijskog rukotvorstva, a predmeti koje čuva Zbirka drvodjelstva predstavljaju povijesne dokumente o načinu života seljaka na ovim prostorima od najranijih vremena do polovice 20. stoljeća. Zbirka obuhvaća više od šest stotina predmeta raznovrsne upotrebe koji su nastali na području današnje Karlovačke županije, Žumberka i Donje Kupčine, a većinom su ih izradili sami seljaci. U zbirci se tako nalaze pomagala i alatke koji su se upotrebljavali u poljodjelstvu, ribarstvu, pčelarstvu, stočarstvu, proizvodnji tekstila i svakodnevnom životu, zatim različiti primjerci namještaja i nekoliko primjeraka namještaja izrađenih u obrtničkim radionicama.
Ribež za ribanje krumpira za krumpirovo brašno, oko 1950.
Krosna – vodoravni tkalački stan, 1. polovica 20. stoljeća
Kolovrat, 1. polovica 20. stoljeća
Zbirka kožarstva i obućarstva dokumentira povezanost proizvodnih kožarskih centara, obrtničkih radionica i gradskih trgovišta sa seoskim sredinama te njihov međusobni odnos jer su obrtnici poznavali ukus seljaka i prilagođavali im svoje proizvode. Predmeti su uglavnom nastali u obrtničkim radionicama Karlovca, Jastrebarskog i Zagreba. Zbirku čini dvadesetak predmeta poput opanaka, cipela, čizmi, torbi, pojaseva i kapa te nekoliko primjera konjske opreme.
Opanci, kraj 20. stoljeća
Opanci od goveđe kože, 1. polovica 20. stoljeća
Kožurac – ženski prsluk podstavljen janjećim runom, 1. polovica 20. stoljeća
Zbirku lončarstva čini više od dvije stotine i pedeset predmeta koji su nastali u okviru tradicijskog lončarstva te su se upotrebljavali u svakidašnjem životu seoskog stanovništva. Većina predmeta izrađena je u okolici Karlovca, u obližnjim lončarskim centrima poput Petrovine, Veselića, Kaluđerovca i Gvozda (nekadašnji Vrginmost) u kojem su djelovali lončari iz Pirota. U zbirci se čuvaju predmeti koji su služili za pripremu, čuvanje i posluživanje namirnica (pekve, lonci, vrčevi, zdjele, čaše, tanjuri…) te lončarski alat i pribor koji su izrađivali sami lončari primjenjujući znanje i tehnike svojih predaka.
Zemljani lonac s ručkom, 1. polovica 20. stoljeća
Zdjela za sijanje božićne pšenice, oko 1960.
Testija – zemljani vrč, 1983.
Zbirka medičarstva i svjećarstva dokumentira razvoj licitarstva kao obrta na karlovačkom području, ali i neraskidivu vezu licitara i ruralnih područja jer su licitari bili nezaobilazan dio svih seoskih proštenja. Zbirku čini više od dvije stotine predmeta poput licitarskog alata i pribora, svijeća, votiva, kalupa za izradu licitarskih proizvoda od tijesta, dokumenata, fotografija, diploma i priznanja licitara. Svi predmeti koji se nalaze u zbirci nastali su na području Karlovca, Duga Rese i Jastrebarskog.
Šteher – limeni kalup u obliku bebe, 1. polovica 20. stoljeća
Ring – drvena sprava za izradu svijeća, oko 1900.
Preslikač s motivom Svetog Josipa, oko 1980.
Zbirku metalnih predmeta čine predmeti prikupljeni na širem karlovačkom području koje su izradili putujući kovači romskog podrijetla, majstori kovači u svojim radionicama te različiti predmeti industrijske proizvodnje. U zbirci se čuva više od stotinu sedamdeset predmeta poput pribora za jelo, metalnih lonaca, pila, sjekira, pomagala u proizvodnji tekstila i u pripremi hrane, poljoprivrednog oruđa i pomagala i drugih. Važnost zbirke očituje se u širokoj provenijenciji predmeta koji svjedoče o kulturno-povijesnim zbivanjima i općim promjenama u društvu te o njihovu utjecaju na tradicijsku kulturu ovoga kraja.
Viseća vaga na funte, 1. polovica 20. stoljeća
Plug – drvena naprava za oranje, oko 1880.
Pegla – glačalo na žar od lijevanog željeza, 1. polovica 20. stoljeća
Nakit je oduvijek bio neodvojiv dio tradicijskog odijela kojim se isticalo materijalno stanje i očitovala vjerovanja onoga tko ga je nosio. Označavao je povezanost ruralnog područja s gradskim područjem gdje se nakit uglavnom nabavljao. Zbirka nakita broji više od osamdeset predmeta, uključujući srebrne, zlatne i koraljne ogrlice (cvancige, cekini, đunđ), nakit od poludragog kamena i staklenih zrnaca, svadbeni nakit te filigranske proizvode nastale u zlatarskim obrtima i oružje.
Ukrasna igla, 1. polovica 20. stoljeća
Svadbena kruna od papirnatog i svilenog cvijeća, oko 1910.
Srebrni broš ukrašen tirkizom, oko 1900.
Zbirku pletarstva čini više od stotinu predmeta izrađenih od slame, lika, šibe, trave i domaće pređe koji su uglavnom nastali na području današnje Karlovačke županije i Žumberka. Tako se u zbirci mogu naći predmeti poput košara, posuda, košnica, ribarskih mreža, nićanica, metli, ali i pribora i materijala za izradu tih predmeta. Tehnika izrade pojedinih predmeta ima tradiciju još iz brončanog doba, poput tehnike spiralnih strukova, što ovoj zbirci daje izrazito veliku spomeničku vrijednost.
Žetveni vijenac, 1. polovica 20. stoljeća
Vrša za hvatanje ribe na plićinama, prije 1950.
Vaza, 1994.
Zbirka tekstilnog rukotvorstva sadržava više od tisuću uporabnih predmeta i narodnih nošnji prikupljenih na prostoru današnje Karlovačke županije, Donje Kupčine, Krašića i Žumberka. U zbirci se nalaze pojedinačni odjevni predmeti i kompleti nošnje za žene, muškarce i djecu, plahte, jastučnice, ručnici, stolnjaci, zavjese, ali i pribor za šivanje i vezenje, uzorci vezova i tkanja. Stare tehnike šivanja, tkanja, vezenja, kukičanja i aplikacije koje se mogu vidjeti na predmetima u zbirci svjedok su bogatog narodnog stvaralaštva i zavičajnog identiteta iako su danas, nažalost, već gotovo zaboravljene.
Ženska narodna nošnja iz Rečice, početak 20. stoljeća
Vunena pregača s crnim resama, oko 1900.
Tara – vertikalni tkalački stan, 19. stoljeće
