Gradski muzej Karlovac se i ove godine raznovrsnim programom uključio u održavanje nacionalne manifestacije „Festival znanosti“. Festival znanosti se u Hrvatskoj kontinuirano organizira od 2003. godine s ciljem približavanja znanosti javnosti kroz informiranje o aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšavanje javne percepcije znanstvenika, te motiviranje mladih ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja. Glavna tema Festivala je život, a cilj mu je popularizacija znanstvenih istraživanja i rada znanstvenika.
Gradski muzej Karlovac je u Festivalu sudjelovao programom „Život i smrt spomenika u Zvijezdi“. Program je bio posvećen aktualnoj temi vrednovanja graditeljske baštine i izazovima njezinog očuvanja i gubitka. Događanja u okviru Festivala znanosti u Gradskom muzeju započela su u ponedjeljak, 2. svibnja i trajala do subote, 7. svibnja, a sastojala su se od predavanja uglednih stručnjaka s područja povijesti arhitekture, urbanizma i zaštite graditeljske baštine, radionica za mlade o životu zgrade Muzeja - spomenika kulture i arhitektonske šetnje povijesnom jezgrom Karlovca za građanstvo koja je na rasporedu u subotu.
Suradnici karlovačkog festivalskog programa bili su dr. sc. Marko Špikić, red. prof. (Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Ana Šverko (Institut za povijest umjetnosti - Centar Cvito Fisković u Splitu) i povjesničar umjetnosti Matej Mihalić. Voditeljica programa je viša kustosica pedagoginja Muzeja grada Karlovca Lana Bede.
Ulaz na sva festivalska događanja bio je besplatan.
Organizatori Festivala znanosti su Sveučilišta u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Zadru i Osijeku u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla i British Councilom, a manifestacija se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja.
PROGRAM FESTIVALA ZNANOSTI 2022. U KARLOVCU
Vrijeme: 2. 5. 2022. - 7. 5. 2022.
Mjesto: Gradski muzej Karlovac, Strossmayerov trg 7
ponedjeljak, 2. 5. 2022. / 16.15 – 17 sati na platformi Zoom
Predavanje “Kada počinje život spomenika?”
dr. sc. Ana Šverko, d.i.a.
U predavanju se pod pojmom spomenika podrazumijeva graditeljska baština. Definira se sam pojam spomenika, a zatim se obrazlaže kada, kako i zašto neko arhitektonsko ili urbanističko djelo uopće postaje spomenikom. Pritom se navode teorije i principi teoretičara arhitekture i konzervacije. Središnji dio predavanja posvećen je životu spomenika. Nakon početnog teorijskog uvoda, kako bi se stekao uvid u aktivan pristup zaštiti spomenika od prvih ideja do danas, publiku se kroz dobre i loše primjere vodi do zaključnih premisa koje upućuju na ispravan odnos prema ulozi spomenika u suvremenom kontekstu.
Pristup predavanju putem poveznice: https://zoom.us/j/98575524897?pwd=UDVYdlh6RzJJWUlLUmc4NHFPdENnZz09
utorak, 3. 5. i četvrtak, 5. 5. 2022. / 10 - 11 sati/ dvorište Muzeja
“Zašto je zgrada Muzeja jedan od najvrjednijih spomenika graditeljske baštine Karlovca?”
viši kustos pedagog Lana Bede, prof. pov. umj.
Uskoro se navršava 70 godina od kada je Gradski muzej Karlovac (1953.) udomljen u jednom od najvrjednijih objekata spomeničke baštine Karlovca. Radi se o baroknoj kuriji, nekadašnjoj rezidenciji generala karlovačke tvrđave, smještenoj unutar zaštićene kulturno-povijesne jezgre grada, na trgu J. J. Strossmayera broj 7. Zgrada je tijekom svog dugog života više puta mijenjala vlasnike i namjenu, a kako se to odrazilo na njezinu arhitekturu doznajte na radionici.
Koji je njezin najstariji dio iz prve polovice 17. stoljeća, a što se dograđivalo u 18. i 19. stoljeću? Kada objekt dobiva današnji izgled i koju ulogu u tome imaju znanstvena istraživanja? Cilj je radionice obići objekt uz stručno vodstvo, otkriti njegove arhitektonske slojeve i sačuvane izvorne elemente te saznati kako treba skrbiti o baštinjenim vrijednostima.
Radionice su za uzrast 12+, obavezna najava na e-mail lana.bede@mgk.hr
petak, 6. 5. 2022. / 19 sati / potkrovlje Gradskog muzeja
Predavanje “Središte staroga grada: povijesna iskustva i aktualne mogućnosti”
dr. sc. Marko Špikić, red. prof.
U predavanju će biti riječi o problemu očuvanja središta povijesnih gradova. Bit će prikazana iskustva modernizacijskih preobrazbi u Europi u posljednjih stotinjak godina i reakcija konzervatora, urbanista, arhitekata i povjesničara umjetnosti. Govorit će se o temeljnim pojmovima, temama rasprava, stajalištima i prijedlozima, otkrivanju gradova kao skupnih vrijednosti, nastojanjima i revitalizacijskim uspjesima. Očuvanje starih gradova uvijek je aktualna tema, ne samo u krugovima čuvara baštine, već i onih profesija koje teže prevladavanju sukoba i uspostavi dijaloškog odnosa između načela očuvanja i razvitka u korist opće javnosti. Pored inozemnih, u predavanju će biti riječi i o hrvatskim iskustvima, sa željom poticanja rasprave i otkrivanja mogućih, održivih i konstruktivnih rješenja.
subota, 7. 5. 2022. / 11 - 12 sati / polazak ispred Gradskog muzeja
Arhitektonska šetnja povijesnom jezgrom Karlovca
Matej Mihalić, dipl. pov. umj.
Šetnja je namijenjena svima koji žele saznati nešto više o trenutnom stanju i važnosti graditeljske baštine grada Karlovca. Tematski obuhvaća užu povijesnu jezgru grada – "Zvijezdu", od ostataka bedema, stambenih kuća i njihovog razvitka u 18. stoljeću do vojnih i sakralnih objekata na središnjem gradskom trgu. Tijekom obilaska naglasak će biti na ugroženom graditeljskom nasljeđu s jasnim ciljem da se probudi senzibilitet i svijest o mogućnosti trajnog gubitka nasljeđa. Također, krajnji cilj šetnje jest objasniti zašto je graditeljsko nasljeđe važno te koji su to pozitivni, a koji negativni primjeri rekonstrukcije povijesnog graditeljskog nasljeđa.
ŽIVOTOPISI SURADNIKA
Marko Špikić
Rođen je 1973. u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998. godine na temu zaštite graditeljskog nasljeđa u teoriji i praksi Leona Battiste Albertija. Od 1999. zaposlen je na Odsjeku za povijest umjetnosti na kojem je 2003. magistrirao, četiri godine kasnije i doktorirao, a danas predaje u zvanju redovnog profesora.
Njegova područja interesa su: povijest i teorija arhitektonskog konzerviranja u Europi i Hrvatskoj od renesanse do danas, povijest antikvarnih studija te problemi arhitektonskog rekonstruiranja. Kao autor i urednik objavio je jedanaest knjiga te brojne članke u znanstvenim i stručnim časopisima. Izlagao je na znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Bio je suorganizator skupova u Hrvatskoj (Rijeka, Dijalozi s baštinom, 2012. – 2016., Split, međunarodni skup o E. Hebrardu i G. Niemannu, 2012. i Zagreb, skup o Arturu Schneideru, 2013., skup o Gjuri Szabi, 2015. i međunarodni skup War, Revolution, Memory: Post-War Monuments in Post-Comunist Europe, 2017.), u Austriji (ICOMOS-ova regionalna konferencija, 2013.) i Italiji (međunarodni skup o Camillu Boitu, Milano – Accademia di Brera i Politecnico di Milano, 2014.).
Član je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i međunarodnog znanstvenog odbora ICOMOS-a za teoriju i filozofiju konzerviranja i restauriranja.
Ana Šverko
Ana Šverko diplomirala je 1998. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala je 2002. na University of California Berkeley (SAD) te doktorirala na matičnom fakultetu 2011. godine. Bila je zaposlena u Ministarstvu kulture, Konzervatorskom odjelu u Splitu od 1998. do 2011., a od 2012. godine radi u Institutu za povijest umjetnosti – Centru Cvito Fisković u Splitu.
Dobitnica je 14 inozemnih stipendija za stručno usavršavanje na području povijesti arhitekture i konzervacije. Redovito publicira u domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim časopisima te sudjeluje na međunarodnim i domaćim projektima i znanstvenim skupovima, kao i u izradi konzervatorskih studija. Autorica je knjige „Grad (ni)je kuća“ u kojoj donosi novi pogled na odnos Dioklecijanove palače i suvremenog grada.
Matej Mihalić
Rođen je 1990. godine u Karlovcu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2018. godine povijest umjetnosti, modul konzervatorstvo, na temu "Novi prostorni identitet grada Karlovca, interpolacije od 1930-ih do 1960-ih". Tijekom studija radno iskustvo stječe u Institutu za povijest umjetnosti i Muzeju za umjetnost i obrt. Nakon završetka studija aktivno se bavi istraživanjem graditeljske baštine grada Karlovca, s posebnim naglaskom na graditeljsku ostavštinu i doprinos graditelja Josipa Stillera.
