Izložbom „Kolekcija obitelji Sumina” Muzeji grada Karlovca žele upoznati javnost s umjetničkim blagom koje ona sadržava, odati počast kolekcionarskom radu, umješnosti i prosudbi karlovačkog kolekcionara umjetnina i istaknutog poduzetnika Nikole Sumine te naglasiti važnost privatne inicijative u zaštiti i očuvanju nacionalne i lokalne umjetničke baštine.
Povijest sakupljanja umjetnina na karlovačkom području nije se sustavno istraživala i prezentirala, no treba podsjetiti da su plemićke obitelji Zrinski i Frankopan u utvrđenim gradovima Ozalj, Ribnik i Bosiljevo posjedovale dobro osigurane privatne riznice vrijednih predmeta, među kojima su se nalazile i slike. Poznata je velika kolekcionarska strast grofa Lavala Nugenta (1777. – 1862.), austrijskog časnika, sudionika hrvatskoga narodnog preporoda koji je od 1820. posjedovao Bosiljevo, 1837. kupio Stari grad Dubovac i obnovio ga u duhu romantizma, a 1843. godine na Trsatu otvorio Museum Nugent sa zbirkom antičkih skulptura. Istaknuti hrvatski poduzetnik, političar, mecena, rođeni Karlovčanin Ljudevit Vranyczany-Dobrinović (1840. – 1922.) prikupio je reprezentativnu umjetničku zbirku, okupljao, pomagao i poticao najbolje hrvatske slikare svojeg vremena u rezidencijama u Zagrebu i Oroslavju.
Na lokalnoj razini, u Karlovcu u drugoj polovici tridesetih godina 20. stoljeća suvlasnik tkalačke radionice „Roltex” – proizvodnja finih vunenih tkanina Antun Dobry (1899. – 1944.) posjedovao je vrijednu zbirku od trideset i jedne slike, uglavnom suvremenih hrvatskih slikara. Prostorije na prvom katu obiteljske kuće u Kurelčevoj ulici 15 (danas kućni broj 3) dao je projektirati da odgovaraju izlaganju umjetničke zbirke u sklopu reprezentativnih obiteljskih potreba. Kuća Dobry privremeno je tijekom svibnja i lipnja 1945. godine stavljena pod prinudnu upravu te je služila kao prostor u koji su se prikupljale slike iz napuštenih stanova, ali i „dobrovoljno” darovane slike. U mučnim poslijeratnim okolnostima Dobryjeva supruga i kćeri ponudile su 1946. godine cijelu zbirku slika na prodaju. Ministarstvo prosvjete tom je prilikom kupilo osam odabranih slika za Modernu galeriju u Zagrebu koja će ih trajno izlagati u Galeriji slika grada Karlovca osnovanoj u srpnju 1945. godine.
Prim. dr. Antun Neimarević (1927. – 1998.) sakupljao je od šezdesetih godina 20. stoljeća likovna djela umjetnica i umjetnika s psihičkim bolestima te je sakupio specijaliziranu zbirku u kojoj su najbrojniji likovni radovi Marije Novaković (1885. – 1960.), jedne od najstarijih predstavnica autsajderske umjetnosti. Krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća karlovačkoj je likovnoj publici izložbom u Zorin domu predstavljena kolekcija obitelji Jelačić, a 1988. godine u Galeriji „Vjekoslav Karas” predstavljena je privatna zbirka istaknutog karlovačkog novinara i publicista Nikole Perića (1937. – 2014.).
Vidljivo je da protok vremena stavlja razna iskušenja pred materijalne i duhovne vrijednosti sakupljene u umjetničkim zbirkama, no cilj kolekcionara uvijek je isti: upotpuniti zbirku prema odabranom sustavu ili ideji. Ako kolekcionar nije sebičan, želja mu je vrijednosti pohranjene u osobnim marom prikupljenoj zbirci komunicirati prema društvenoj sredini i stručnoj javnosti. Koncept kolekcionara Nikole Sumine jest sakupljanje uglavnom slika te crteža i grafika koji su nastali na području uz tok rijeke Kupe ili likovnih djela čiji su autori živjeli i radili na tom području od 19. stoljeća do danas. Značajnu skupinu u kolekciji obitelji Sumina čine radovi nastali na Zimskoj likovnoj koloniji (ZILIK) u organizaciji Dječjeg doma „Vladimir Nazor”u Karlovcu koje je Nikola Sumina kao vlasnik tvrtke Mercury d. o. o. nabavio zahvaljujući svojim dobrotvornim nastojanjima.
Kolekcija obitelji Sumina sadržava 196 djela 66 autora koja su u povodu ove izložbe precizno popisana i fotografirana. Za izlaganje je izabrano sedamdesetak djela 33 autora, a preostala djela predstavljena su videolegendom i reproducirana u ovoj publikaciji.
Istaknuti izložak jest Portret Stjepka Ljuboje Lopašića slikara ilirca Vjekoslava Karasa (1821. – 1858.). Radi se o reprezentativnom portretu naslikanom u Karlovcu nakon Karasova povratka sa školovanja u Rimu, o remek-djelu hrvatskog slikarstva 19. stoljeća. U kronološkom slijedu izloženi su za lokalnu kulturnu povijest vrlo zanimljiv detaljan prikaz Groblje na Dubovcu svestranog Jakova Šašela (1832. – 1903.), niz poznatih akvarela, gvaševa i ulja Ozljanke Slave Raškaj (1877. – 1906.) i slikarski vrijedna ulja njezinih znamenitih suvremenika Mencija Clementa Crnčića (1865. – 1930.) Bele Čikoša Sesije (1864. – 1913.) i Ferde Kovačevića (1870. – 1927.). U ovoj skupini izloženo je i posljednje djelo nabavljeno za zbirku, rani rad Ljube Babića (1890. – 1974.) Riječni pejzaž.
Slijede djela umjetnika koji su životom i opusom bili iznimno vezani za grad Karlovac i njegovu užu okolicu kao što su slikar i boem Ivan Stošić (1909. – 1977.), međuratni gimnazijski nastavnici risanja i akademski slikari Miron Makanec (1908. – 1991.) i vrlo plodni Ljudevit Šestić (1900. – 1962.) koji je upravo u Karlovcu ostvario najbolja djela svojeg impresionističkog opusa, a jedno od njih svakako je i slika Banija i Gaza izložena na ovoj izložbi. Karlovačko slikarstvo druge polovice 20. stoljeća predstavljaju radovi Alfreda Krupe (1915. – 1989.), Franje Korena (1929. – 1983.), Đorđa Petrovića (1933. – 2015.) i Daniela Butala (1943. – 2017.). U zbirci se nalazi ukupno jedanaest vrlo vrijednih djela Josipa Vanište (1924. – 2018.) te djela Miroslava Šuteja (1936. – 2005.), Ede Murtića (1921. – 2005.) i Vasilija Jordana (1934. – 2019.).
Suradnja Muzeja grada Karlovca i kolekcionara Nikole Sumine iznimno je profesionalna i srdačna. Djela iz kolekcija obitelji Sumina često su se posuđivala za izlaganje na retrospektivnim (Ljudevit Šestić (2001.), Alfred Krupa (2006.), Franjo Koren (2008.)) i tematskim izložbama (Slike našega kraja (2019.), Karas pod upitnikom (2021.)) u organizaciji Muzeja, a moguće je da će se u budućnosti otvoriti i drugi putevi koji će voditi proširenju suradnje Muzeja i kolekcionara u smislu ugovaranja trajne posudbe nekog djela ili potencijalnog donatorstva.
Kolekcija obitelji Sumina za svojeg kolekcionara i vlasnika važan je čuvar osobnog identiteta, ali znakovita je i kao slika lokalne zajednice, njezinih vrijednosti te našeg kulturnog i umjetničkog identiteta.
Autorica teksta: Antonija Škrtić, muzejska savjetnica i autorica izložbe
Izbor iz literature o djelima u Kolekciji obitelji Sumina
Vlado Bužančić i Nino Vranić, Daniel Butala, Gradski muzej Karlovac, Karlovac, 1989.
Grgo Gamulin, Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća, svezak prvi, Naprijed, Zagreb, 1995.
Juraj Baldani i Nikola Perić, Đorđe Petrović, Prosvjeta, Zagreb, 1997.
Nikola Albaneže, Vjekoslav Karas (1821. – 1858.): retrospektivna izložba, Umjetnički paviljon u Zagrebu, Zagreb, 2001.
Nikola Albaneže, Ljudevit Šestić: monografija, Galerija Mona Lisa, Zagreb, 2005.
Nikola Albaneže, Alfred Krupa: retrospektiva, Gradski muzej Karlovac, Karlovac, 2006.
Sanda Kočevar i dr., Jakov Šašel (1832. – 1903.), Gradski muzej Karlovac, Karlovac, 2008.
Jasmina Poklečki Stošić, Slava Raškaj: retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2008.
Antonija Škrtić, Franjo Koren (1929. – 1983.), retrospektivna izložba, Gradski muzej Karlovac, Karlovac, 2008.
Milan Bešlić i Goran Vranić: Daniel Butala, Gradski muzej Karlovac, Karlovac, 2011.
Ivanka Reberski i dr., Ljubo Babić: Antologija, Moderna galerija, Zagreb, 2011.
Višnja Lasić, Alfred Freddy Krupa, ITG, Zagreb, 2014.
Josip Kovačić, Slijepe ulice u životu Slave pl. Raškaj, Art magazin Kontura, Zagreb, 2019.
Antonija Škrtić, Slike našega kraja, Gradski muzej Karlovac, Karlovac, 2019.
Antonija Škrtić, Karas pod upitnikom, Gradski muzej Karlovac, Karlovac, 2021.
