Glas GMK 2018.
OBJAVA: 15/12/2018

Glas GMK 2018.

Godina XVII., broj 15, prosinac 2018.

Dragi čitatelji,
u petnaestom broju našeg časopisa pišemo o vrlo aktualnoj temi – europskim fondovima i kako muzeji mogu iskoristiti europska sredstva. Od trenutka kada je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije, povlačenje europskih sredstava jedno je od najčešće spominjanih tema. Sredstva europskih fondova dostupna su svim profilima organizacija i institucija javnog, privatnog i civilnog sektora, kao i običnim građanima i njihovim inicijativama pod uvjetom da su iz zemalja članica EU ili su u postupku pristupanja. Dakako, dostupna su i muzejima. Osim za infrastrukturne projekte i projekte obnove kulturne baštine, muzejima su na raspolaganju sredstva za digitalizaciju kulturne baštine, za unaprjeđenje odnosa s publikom, istraživanja, promidžbu baštine, umrežavanje, izložbe i publikacije. Prema istraživanju* koje je proveo Muzejski dokumentacijski centar 2017. godine, u periodu od pristupanja EU do 2016. godine muzeji gotovo da i nisu povlačili dostupna europska sredstva. Od 2016. godine situacija se drastično mijenja te se iznos povučenih sredstava udvostručuje. Tako je navedeno istraživanje pokazalo kako je oko 40 % anketiranih muzeja** povuklo sredstva ili ih planira povući u narednom periodu za obnove muzejskih zgrada i/ili izradu novih stalnih postava.

Iako statistika govori da se muzeji sve više aktiviraju u povlačenju europskog novca, da bi postotak bio veći potrebno je još dosta rada. Prvenstveno je potrebno, na državnoj razini, donijeti kvalitetnu razvojnu strategiju očuvanja i unaprjeđenja kulturne baštine s jasnim i realno definiranim ciljevima i smjernicama za ostvarenje tih ciljeva. Potrebno je također provesti usklađivanje zakonskih regulativa koje su trenutno u međusobnoj suprotnosti, pa se događa da nešto prema jednom zakonu smijete napraviti dok vam neki drugi zakon to isto brani. Također je potrebno ulagati u ljudske kapacitete, odnosno, povećati ulaganja u izobrazbu muzejskih djelatnika za pripremu i provedbu europskih projekata ili omogućiti muzejima zapošljavanje za ove poslove obrazovanog kadra. Kada bi se provele ove smjernice, sigurno bi se povećao i broj muzeja koji bi se prijavljivali na natječaje za EU sredstva.

Povući europska sredstva, pogotovo za neka veća infrastrukturna ulaganja, nije nimalo lako jer je to vrlo opsežan posao. S administrativnom problematikom povlačenja EU sredstava susrela se ravnateljica Etnografskog muzeja Zagreb Goranka Horjan koja u članku rubrike Iz sveg glasa piše o iskustvu Etnografskog muzeja Zagreb, o problemima s kojima su se susreli i još uvijek susreću prilikom prijave na EU fondove. S druge strane, u članku Boštjana Kurenta predstavljamo Park vojne povijesti Pivka iz Slovenije i donosimo njihovo iskustvo korištenja EU fondova.

Naše redovite rubrike donose tekstove o svim aspektima stručne djelatnosti Muzeja kroz proteklu godinu. Godinu na izmaku tako su obilježili gostujuća izložba Etnografskog muzeja Zagreb Dječje igračke iz hrvatske baštine, izložba Ideja kaosa Roberta Šimraka, izložbe povodom 180. obljetnice Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić” te 160. obljetnice Prvog hrvatskog pjevačkog društva „Zora”, domaćinstvo 23. Edukativne muzejske akcije Lađa, vrijedno otkriće natpisa na poleđini portreta Katarine Lukšić iz Zbirke slika 18. i 19. stoljeća, osnivanje dvij u novih prirodoslovnih zbirki – Ihtiološke zbirke i Herbarija, otvaranje dviju suvenirnica te brojni drugi programi.

Uživajte u čitanju!
Urednice

*Istraživanje je proveo Muzejski dokumentacijski centar na temelju podataka koje su prikupili od 134 muzejskih ustanova u Hrvatskoj. Rezultati su objavljeni u članku autorice Maje Kocijan Fondovi EU-a i hrvatski muzeji: kako su hrvatski muzeji iskoristili fondove Europske unije? u 53. broju stručno-znanstvenog časopisa Muzeologija.
**Na anketu MDC-a odgovorila su 134 od 155 muzeja koliko ih je upisano u Očevidnik muzeja, što iznosi oko 86 %, a njih 55 (41 %) sudjelovalo je u projektima ili ih je prijavilo.