Godina XI., broj 9, prosinac 2012.
Vrijeme je strategija, kulturnih i sveopćih. Donose ih državni resori, gradovi, ustanove, zapravo svi koji žele tražiti i trošiti proračunski novac, nacionalni ili europski. Možda strategije ne čine vrlo pitko štivo, no postoji obaveza izvješćivanja javnosti o njima, stoga u ovogodišnjem Glasu donosimo strateški plan Gradskog muzeja za iduće tri godine, usvojen 30. kolovoza 2012. godine. Jedna je od osnova strateškog razmišljanja ne samo sagledavanje vlastitih ciljeva, već i ciljeva drugih subjekata te ciljeva propisanih natječajima. U očekivanju kulturne strategije Grada Karlovca, donosimo jedan prikaz strateškog razmišljanja iz Upravnog odjela za poduzetništvo i poljoprivredu. Posebnu pažnju zaslužuju programi "Zvijezda znanja" i "Zvijezda u školi" koji postavljaju ciljeve koje se može povezati s muzejskim. Što se pak tiče aktivnosti civilnog sektora, vrijedi izdvojiti prošlogodišnji sastanak International Fortress Councila (Međunarodnog saveza za utvrde) u Karlovcu koji se, na osnovi susretljivosti, odvijao pod krovom našeg muzeja, prvi put u Hrvatskoj. Inače, članovi IFC-a su uključeni u pripremanje upisa nepokretnih spomenika na listu svjetske baštine, a u nas su pridonijeli, premda je to široj javnosti uglavnom nepoznato, obnovi tvrđave u Slavonskom Brodu. Pronalaženje zajedničkog jezika s lokalnom upravom kao osnivačem Muzeja i suradnja s civilnim sektorom svakako je nužna, a možda je najizrazitija upravo kod upravljanja muzejskim nekretninama. Muzej, naime, ima 17 zaposlenih, od kojih su tek dvojica tehničko osoblje, a povezan je, glede održavanja i programskih aktivnosti, sa šest nekretnina: palača u Zvijezdi, galerija u Novom centru, Stari grad Dubovac, Turanj, Vukmanić i jedna nova, o kojoj će domalo biti riječi. Uza sve to, ni jedna od tih građevina nije potpuno uređena za muzejske funkcije čuvanja, izlaganja, davanja na uvid i istraživačkog rada niti svojim posjetiteljima možemo pružiti gostoljubivo i poticajnije ozračje.
Prisutnost našeg muzeja u povijesnoj jezgri, odnosno na povijesnim lokalitetima, ima već nekoliko različitih faza. Kao što će se sjetiti čitatelji prijašnjih brojeva Glasa, u slučaju Velike vojarne na Jelačićevom trgu i Starog grada Dubovca, nije pronađen scenarij koji bi zadovoljio Grad Karlovac, Gradski muzej i širu javnost. U prvom je slučaju muzeju oduzet posjed, u drugom je od vlasnika sveden na korisnika jedne kule! Kao što to najavljuje i njegova strategija, Gradski muzej Karlovac danas se ponovno nalazi pred zadatkom definiranja svoje prisutnosti na ovoj adresi. Naime, uskoro bi trebalo definirati muzejsku uporabu zgrade koja je, kao perspektivna čuvaonica, predana muzeju na uporabu 2011. godine. Naravno, posve je očito da je sudbina takozvanog Bosanskog magazina vrlo čvrsto povezana s okolnom spomeničkom zonom, točnije bastionom sv. Josipa na kojemu se nalazi. Zbog kontinuirane vojne uporabe (1579.-2010.) na ovaj bastion dosad nije bilo pristupa javnosti, a pomalo neobičnom može zvučati tvrdnja da to i nije bilo tako loše. Naime, za razliku od civilne uprave, vojske nisu radikalno mijenjale zatečeno građevinsko tkivo pa su danas, kada su prepoznati kao kulturna vrijednost, sačuvani upravo oni dijelovi karlovačkog bastionskog sustava koji su bili u dugotrajnoj vojnoj uporabi. U svakom slučaju, i muzeju i javnosti predstoji "izlazak" na bastion sv. Josipa, čini se baš u godini kad ulazimo u Europsku uniju.
Čitateljima preporučujemo da uoče tipološku sličnost između građe Bosanskog magazina i stotinjak godina mlađe Californije na Turnju, koja stoji na ulazu u Karlovac. Premda je projekt za muzej na Turnju vrlo dobro prihvaćen od struke i široke javnosti, koja ga je upoznala i putem ovogodišnje izložbe, proračunska podrška manje je jaka. Čini se da je slični odnos struke i lokalne uprave doživio i prijedloge da naš muzej bude prisutan i na, ako dobro brojimo, sedmoj adresi, točnije u Topuskom, gdje bi u takozvanim Draškovićevim podrumima trebalo organizirati lapidarij, i to za jednu od najvažnijih zbirki kamenih spomenika kontinentalne hrvatske, po nalazu iz Topuskog, u vlasništvu i skrbi Gradskog muzeja Karlovac.
Dok smo pripremali ovaj broj Glasa, ražalostila nas je vijest da je preminula naša suradnica, povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica u mirovini, Nada Vrkljan Križić. Njezin tekst o Karlovcu kao gradu-muzeju iz 2007. godine također se može nazvati strateškim.
Našim vjernim čitateljima i posjetiteljima, kao najvažnijim strateškim partnerima, ugodno čitanje žele
glavni urednici