U Hrvatskom kulturnom društvu napredak u Zagrebu otvorena je naša izložbu "Od Novih vrata do Novog Karlovca". Izložba se bavi arheološkim i arhivskim istraživanjima karlovačke renesansne Zvijezde, planiranog baroknog grada-tvrđave Novi Karlovac i Kartom baštine Karlovačke županije.
Nije pretjerano reći da je Karlovac iznova suočen s potrebom „otkrivanja“ svoje utvrdbene baštine: u proteklih nekoliko godina upravo ona postaje okosnica najvažnijih gradskih i županijskih projekata. Ovaj dijalog s baštinom postupno nas otvara prema susjednim državama, pri čemu se već javljaju i partneri iz Bosne i Hercegovine.
Muzeji grada Karlovca u proteklih su nekoliko godina iznijeli nekoliko novih otkrića, predstavljen izložbom Vrata Zvijezde, održanom u Karlovcu od travnja 2021. do travnja 2022. Autori su kustosi Igor Čulig i Matea Galetić. Riječ je o istraživanjima na poziciji tzv. Novih vrata koja datiraju od samog početka gradnje Karlovca (1579.) i o Riječkim vratima koja datiraju iz 1. pol. 19. st. Istovremeno je pregledana bogata nacrtna dokumentacija iz hrvatskih, austrijskih i mađarskih baštinskih ustanova pa je bilo moguće sa sigurnošću determinirati ostatke ne tako davnih ali ipak zaboravljenih građevina!
Najznačajniji nalazi su kaponir (preteča bunkera) sačuvan u Radićevoj ulici i ostaci portala Novih vrata ispred tzv. „Gradske straže“ u istoj toj ulici. Zanimljivo je da je kaponir bio zatrpan ispod suvremene ulice te integriran u sustav vodovoda i kanalizacije, ali nije prepoznat kao vrijedna baština. Što se pak tiče Novih vrata, dosada objavljivani izvori pokazuju samo njihovu stariju formu – bila je to utvrđena građevina sa stožastim krovom, u prizemlju prohodna. Nije bili poznato da su Nova vrata oko polovice 19. stoljeća preoblikovana u reprezentativni portal sa dva klasicistička stuba. Tek je zahvaljujući dosad neobjavljivanom nacrtu iz 1845. bilo moguće utvrditi da su arheolozi otkrili baze ovih stubova i još neke elemente koji potvrđuju realizaciju!
U Radovima instituta za povijest umjetnosti za 2021 g. Igor Čulig je uz Zlatka Uzelca i Andreja Žmegača objavio izuzetno važno otkriće o "Novom Karlovcu", planiranom i započetom na lijevoj obali Kupe, na okuci gdje u rijeku utječe potok Orlica. U radu se objavljuju dosad nepoznati nacrti planiranoga baroknog grada-tvrđave Novi Karlovac, čija je gradnja započela 1733. nedaleko od Karlovca prema projektu Nicolasa Doxata, kao dio velike strateške cjeline novih gradova-tvrđava na jugoistočnoj granici Habsburške Monarhije, i to ne samo kao dio obrambenog pojasa već i kao komunikacija podunavskog i mediteranskog sustava. Naime, projekt je započeo svega par godina nakon što je završena cesta Karolina koja je spojila karlovačku riječnu luku s morskim lukama.
Među muzejskim projektima je i Karta baštine Karlovačke županije koja, između ostalog, prezentira i utvrdbenu baštinu srednjeg vijeka – stare gradove i utvrde. Ova karta je kompleksni kognitivni alat koji izražava tipologiju (od špilja do gradina i crkvi te raznih naselja), prostornu distribuciju i vremenski raspon nepokretne baštine (prapovijest-antika-srednji vijek). Inventar ove tematske karte čini više od 400 spomenika, a vizualno je osmišljena kao privlačna i pregledna info-grafika.
Potreba za prekograničnom suradnjom potiče karlovačke muzeje da čak i neke dobro znane spomenike iznova otkrivaju odnosno predstavljaju javnosti: ističemo de se s visoke kule Starog grada Dubovca otvara pogled ne samo na gotovo cijelo područje grada već i na teritorij tri suverene države odnosno dva povijesna carstva. Naime, Dubovac se nalazi 12 km zračne linije od granice sa Slovenijom i 38 od granice sa Bosnom i Hercegovinom. U vrijeme kada je kula podizana, pružala je pogled na nastajuću granicu Osmanskog i Habsburškog carstva.
Autor teksta: Igor Čulig
