Branič kula
Naziv branič-kula unutar utvrda nosila je glavna kula, čija je primarna funkcija bila obrana. Osim funkcije obrane, određeni katovi često su služili i drugim funkcijama poput stanovanja, ulaza u utvrdu, skladišta, a većinom su različite funkcije bile međusobno isprepletene.
Branič-kula Starog grada Dubovca jedina je kula kvadratnog tlocrta i nadvisuje ostale tri kružne kule. U njoj se danas nalazi postav stalne izložbe Oko Kupe i Korane autora Laze Čučkovića i Željka Kovačića koja je koncipirana tako da prati različite funkcije koje su nekada imale kule, a ujedno je i kulisa koja na jednom mjestu predstavlja način života u utvrdama karlovačke županije od srednjeg do novog vijeka.
U prizemlju Branič-kule nalaze se četiri makete razvoja Starog grada Dubovca, od vremena kada je na humku bila drvena utvrda okružena palisadom pa sve do vremena kada ga je u prvoj polovici 19. stoljeća kupio grof Laval Nugent i obnovio u romantičarskom duhu, s kruništima na krovovima i kulama. Penjući se gore, svoje istraživanje nastavljamo na prvom katu kule koji je nekada bio glavni ulaz u utvrdu u kojem se upoznajemo s povijesti ratovanja i obrane i obiteljima koje su tijekom stoljeća bile vlasnici Dubovca. Drugi kat otkriva nam kako su izgledale kapelice koje su obično bile smještene unutar utvrda osim ako je u njihovoj blizini bila crkva. U sklopu prostora nalaze se replike pokretnog i nepokretnog inventara koji je bio sastavni dio kapelica, s reprezentativnim primjerima s različitih lokaliteta u Karlovačkoj županiji. Sljedeći kat obrađuje temu stambene funkcije, ali naglašava i novosti i promjene koje je donijelo vrijeme renesanse.
Prostor evocira na sobu u kojoj su boravili nekadašnji stanari Dubovca, a krasi je i predivan ormar za pohranu srebrnine Lehnarda Toplera iz 1622. godine, koji je dio naše Zbirke namještaja. Središnji dio zadnjeg kata Branič-kule zauzima maketa na kojoj su prikazane utvrde, utvrđenja, naselja i crkve koje su se nalazile na prostoru Karlovačke županije u srednjem vijeku. Nasuprot tom pogledu na srednjovjekovnu situaciju, granice vlastelinskih posjeda i način obrane teritorija stoji pogled koji se pruža na Karlovac i njegovu širu okolicu. Mjesto je to koje je imalo važnu ulogu u nadzoru tijekom gradnje karlovačke tvrđave i mjesto s kojeg se nekada pružao pogled na granicu između dvaju carstava, Austro-Ugarskog i Osmanskog.