Slikar, grafičar, pisac, akademik i umirovljeni sveučilišni profesor – sve je to bio Josip Vaništa. Rođeni Karlovčanin čiju su obljetnicu 100. rođendana Muzeji grada Karlovca obilježili okruglim stolom pod nazivom „Josip Vaništa – umjetnik koji je ponio Karlovac sa sobom.“ Okrugli stol održan je Gradskoj vijećnici Grada Karlovca, a okupljene je pozdravila dogradonačelnica Ivana Fočić.
Vaništa je u Karlovcu stekao i osnovno i srednjoškolsko obrazovanje pohađajući Gimnaziju. Maturirao je 1943. godine te nastavio studij zagrebačke Likovne akademije gdje je diplomirao u klasi Marina Tartaglie. Već kratko nakon diplome počinje raditi kao profesor na Tehničkom, odnosno Arhitektonskom fakultetu. Početkom 1960-ih osnovao je umjetničku skupinu Gorgona. Ta se skupina zalagala za alternativne oblike djelovanja, priređivala izložbe i izdavala istoimeni časopis najavljujući konceptualizam i odustajanje od materijalizacije umjetničkih djela.
Samozatajnost, suzdržanost i minimalizam koji susrećemo u Vaništinim likovnim radovima nemjerljiv je doprinos likovnoj umjetnosti. I to nije samo karakteristično za njegov rad, već se tu radi i o bitku, o onome kakav bio kao čovjek, istaknuli su na okruglom stolu njegovi kolege i prijatelji arhitekt Nenad Fabijanić i publicist i novinar Danko Plevnik. Ovom prilikom prikazana su i dva kratka filma o Josipu Vaništi čiji je autor Nenad Fabijanić, za koje je test napisao Danko Plevnik.
Upravo, prvi gledatelj tih filmova bio je Vaništa, prisjetio se ovom prigodom Fabijanić, dodajući da ih je pomno gledao. „Nije tu bila riječ o egu. Dolazio je vrlo često na izložbe koje smo radili. Opraštao se od svog rada dolazeći na izložbu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Tamo je sjedio, gledao i razmišljao.“ – istaknuo je arhitekt Fabijanić, dok je Plevnik podsjetio na njegov oproštaj od svijeta.
„Za odlazak s ovoga svijeta, Vaništa je odabrao simbolički povratak u povijesni Salon 'Šira' pred kojim se okupilo toliko građana da su samo neki uspjeli ući, dok je većina šutke zauzela pločnike ispred nje. Unutra, gotovo u mraku, govorio je Tonko Maroević pred minimalističkim izborom izloženih djela. Tako je okončao životni i stvaralački opus bivšeg Vanište, a nama u Karlovcu je da započnemo stvarati baštinu budućeg" - poručio je Plevnik.
Ravnatelj Muzeja grada Karlovca Igor Čulig usporedio je Vaništu s Julijem Kniferom, jer su obojica bili slikari takozvane „antislike“, te dodao kako je Vaništin prostor slobode nije samo prostor slobode od tradicije i tadašnjih likovnih konvencija, nego i progresivnih ideologija. Bilo bi zanimljivo čuti prijedloge, dodao je ravnatelj Čulig kada bi postojala nagrada Josip Vaništa za slikarstvo, za kakvu bi zapravo sliku to bila nagrada?!
Suvremenici kažu da je u Vaništinu izričaju, Karlovac uvijek bio početna i završna točka i kao što sugerira naziv okruglog stola Vaništa je bio umjetnik koji je ponio Karlovac sa sobom. Karlovac mu se za to pokušao odužiti s dosadašnjih šest izložbi, a onom posljednjom u Galeriji Vjekoslav Karas prije deset godina, kojoj je i sam prisustvovao, dao je osobiti pečat njegovom stvaralaštvu. Kustosica te izložbe, muzejska savjetnica Antonija Škrtić istaknula je kako se njome vratio u grad svoje mladosti te evocirao neke svoje ishodišne točke među kojima su posebno mjesto imale one karlovačke.
***
Fotografije: D. Stošić
